Dan kada podsećamo da zdravlje društva počiva na zdravoj prirodi – i da je svako od nas deo rešenja. Obeležava se svake godine 28. jula širom sveta, iako nije službeno ustanovljen od strane Ujedinjenih nacija.

Zašto nam je ovaj dan potreban?

Priroda je u ubrzanoj krizi – UN-ov panel IPBES procenjuje da je oko milion vrsta suočeno sa rizikom od izumiranja u narednim decenijama.
WWF-ov Living Planet Report pokazuje prosečan pad veličine populacija divljih kičmenjaka od 69% između 1970. i 2018, a nova analiza za 2024. procenjuje pad od 73% do 2020.

Globalni ciljevi do 2030.

  • „30×30“ cilj: do 2030. zaštititi najmanje 30% kopna i mora, kao i obnoviti 30% degradiranih ekosistema, prema Kunming–Montreal globalnom okviru za biodiverzitet.
  • EU Strategija biodiverziteta 2030: dugoročni plan da se zaustavi degradacija ekosistema i vrati priroda u naš život; uključuje iste ciljeve zaštite 30% teritorije.

Kako se priroda štiti – ključni pravci delovanja

  • Zaštita i obnova staništa (zaštićena područja, rewilding, koridori).
  • Održiv način korišćenja resursa (šume, voda, zemljište, energija).
  • Smanjenje zagađenja, otpada i subvencija koje štete prirodi.
  • Uključivanje građana, nauke i lokalnih zajednica u odluke.

Srbija – gde smo danas?

U Srbiji je 2024. godine pod zaštitom bilo oko 13,4% teritorije (kopnena i vodena područja).
Jedno od najpoznatijih zaštićenih područja je Nacionalni park Fruška gora – najstariji moderni nacionalni park u zemlji, sa više od 220 vrsta ptica i bogatstvom drugih zaštićenih vrsta.
Srbija je usvojila nacionalnu strategiju i akcioni plan za biodiverzitet (NBSAP), naglašavajući potrebu održivog finansiranja i upravljanja zaštićenim područjima.

Novi Sad – grad koji može da prednjači

  • Green City Action Plan (GCAP): Novi Sad je ušao u program EBRD Green Cities i izrađuje GCAP da bi identifikovao i prioritizovao projekte za čistiji vazduh, efikasniji transport i energetsku efikasnost.
  • Zeleni krov i zeleni zid – GReENERGY projekat: pilot mere urbanog ozelenjavanja za bolji komfor i manji toplotni ostrvski efekat.
  • „Sadimo sada za budućnost Novog Sada“: kampanja sadnje u okviru Plana rekonstrukcije javnih zelenih površina 2023–2027.
  • Funkcije gradskih parkova: istraživanja pokazuju da su parkovi Novog Sada najviše cenjeni po ekološkim i psihološkim funkcijama – dokaz da ih građani vide kao ključne za kvalitet života.
  • Plan razvoja grada 2023–2030: lokalni dokument koji definiše ciljeve održivog razvoja i zelene transformacije.

Šta može da uradi svaki „Eko heroj“ iz Novog Sada (i šire)?

  1. Posadi drvo ili usvoji zelenu površinu u komšiluku. Prati gradske kampanje i priključi se volontiranju.
  2. Podrži lokalne zaštićene oblasti – Fruška gora je „dvorište“ Novog Sada. Planiraj izlete, ali poštujući pravila zaštite.
  3. Smanji otpad i plastiku, koristi javni prevoz ili bicikl. To su prioriteti i gradskih planova i globalnih ciljeva.
  4. Uključi se u javne rasprave i programe ozelenjavanja – od zelenih krovova do urbanih vrtova.
  5. Podrži inicijative za „30×30“ i obnovu prirode – piši lokalnim vlastima, deli informacije, zahtevaj ambiciozne ciljeve.

Poziv na akciju

Svetski dan zaštite prirode nije još jedan „datum za kalendar“, već poziv da svoju ulicu, park ili planinu pretvorimo u bezbedno utočište za život – ljudski i neljudski. Novi Sad već ima alate i planove; potrebno je da ih punimo energijom građana. Postani Eko heroj: napravi prvi korak danas, 28. jula – i nastavi sutra.