Kad čuješ “energetska efikasnost”, da li pomisliš na štednju struje i gašenje svetla — ili na nešto mnogo veće: topliji stan zimi, manje vrućine leti, manje vlage i manji račun svakog meseca? U ovoj epizodi pričamo o tome kako da dom i zgrada budu energetski pametniji, bez osećaja da se stalno “odričeš”.

Moja gošća je Bojana, i zajedno objašnjavamo šta energetska efikasnost stvarno znači u praksi: od izolacije i stolarije, preko grejanja i hlađenja, do solarnih panela, toplotnih pumpi i energetske procene objekta. Pričamo i o tome šta su najveći potrošači u kući, gde ljudi najčešće greše, i zašto dobra izolacija nije kraj priče — nego mora da ide i ventilacija, da bi vazduh unutra ostao zdrav.

Dotakli smo i praktične teme: subvencije, ulaganja, povrat investicije i kako da se dogovorite u zgradi kad nisu svi “za”. Ako želiš manje račune i više komfora — ovo je epizoda za tebe.

Nastavljamo sa temom koja realno najbrže “spušta” i račune i zagađenje: energetska efikasnost. Posle razgovora sa Bojanom, idemo na kratke aktuelnosti — šta se trenutno dešava kod nas (subvencije i mere po gradovima), a šta se gura u Evropi i svetu (renoviranje zgrada, manje fosilnih kotlova, više pametnog grejanja). I na kraju — brz rezime: šta je najvećarazlika između “štednje” i stvarne efikasnosti.

Kod nas se priča o efikasnosti poslednjih godina najviše “spušta” na teren kroz subvencije. U Novom Sadu je, recimo, krajem 2025 najavljen novi ciklus podrške: konkurs je planiran od 12. decembra 2025, a prijave od 22. decembra 2025. Mere koje se tipično finansiraju su baš one koje prave najveću razliku: zamena stolarije, fasadna i krovna izolacija, zamena kotlova i ugradnja solarnih panela.
U istoj vesti se navodi i koliko se ulaže i kakav je obuhvat — Grad i Ministarstvo su izdvojili sredstva, a od 2021. je, kroz kontinuirana ulaganja, podržano više od 1.000 domaćinstava. 

Na nacionalnom nivou, program “Čista energija i energetska efikasnost za građane (SURCE)” je projekat Ministarstva i Svetske banke i ide kroz lokalne samouprave. Ministarstvo navodi da u Srbiji trošimo oko 3,5 puta više energije u odnosu na evropski prosek, a da mere mogu doneti uštede 25–80%; subvencije su često 50–65% (zavisno od paketa), uz posebne modele gde socijalno ugroženi mogu dobiti i do 90%. 

U EU i svetu, fokus se sve više pomera na to da zgrade postanu “manje gladne energije”, jer su ogromni potrošači. EU je usvojila revidiranu direktivu o energetskim karakteristikama zgrada — stupila je na snagu 28. maja 2024, a države treba da je prenesu u zakone do 29. maja 2026; u okviru tog paketa ide i smer da se postepeno “gura” renoviranje najlošijih zgrada.

A kad pričamo o tehnologiji, najveća tema su toplotne pumpe i “elektrifikacija grejanja”. Međunarodna agencija za energiju. u svojim analizama naglašava da su ubrzani retrofit (izolacija, prozori) i prelazak na efikasnije sisteme grejanja ključni za napredak, uz podsticaje i pametnu regulativu.
Reuters je krajem 2025 baš o tome pisao kao o jednoj od glavnih bitaka energetske tranzicije u zgradama — prelazak sa fosilnih goriva u grejanju ide sporo, ali se šire projekti i modeli (od mreža grejanja do “district heating” rešenja).

Energetska efikasnost nije “da se smrzavamo”, nego da ne bacamo energiju. Kod nas su trenutno najopipljivije stvari subvencije za stolariju, izolaciju, kotlove i solar — baš ono što najviše spušta račun. U Evropi se pritiskaju renoviranja i standardi za nove zgrade, a globalno se sve više priča o pametnom grejanju poput toplotnih pumpi.