Kada ste poslednji put razmišljali o okeanima? Ne o plažama i koktelima, već o onim velikim plavim prostranstvima koja pokrivaju više od 70% naše planete, proizvode više od polovine kiseonika koji udišemo i hrane milijarde ljudi? Ako je odgovor „nisam baš skoro“, danas je pravi dan za to – 8. jun, Svetski dan okeana!

A mi? U Panonskoj niziji? Kakve veze imamo s okeanima?

Kako je sedište našeg portala u Novom Sadu u panonskoj niziji malo da se dotaknemo i te teme. Povezanost je mnogo veća nego što na prvu loptu pomislimo. Otpad koji bacimo u kanal, reku ili njivu, ne ostaje tu. Dunav, Tisa, Sava i druge reke nose ga dalje – sve do Crnog mora, pa onda do svetskih okeana. Naša svakodnevica utiče na zdravlje planete, čak i ako smo kilometrima daleko od prve obale.

Uostalom, baš nas istorija Panonskog mora uči da sve teče i sve se menja, ali i da more nikad nije bilo tako daleko kako se čini.

Zašto baš okeani?

Zato što su okeani mnogo više od letnje razglednice. Oni su srce planete Zemlje – regulišu klimu, upijaju ugljen-dioksid, podržavaju ogromnu biološku raznovrsnost i… da, pružaju i one prelepe zalaske sunca na obali. Ali njihovo zdravlje je danas ozbiljno narušeno.

Zagađenje plastikom, prekomerni ribolov, klimatske promene, kiseljenje okeana i uništavanje koralnih grebena – svi ovi problemi vrište pod površinom. I svi nas se tiču.

Okeani i Srbija – kakve mi veze imamo s tim?

Možda nemamo more, ali imamo uticaj. Plastika koju bacimo u reku Dunav ili Moravu, preko reka završi u Crnom moru, pa dalje – u okeanima. Naše navike, potrošnja, način na koji odlažemo otpad – sve to ima globalne posledice. U eri povezanog sveta, svako je deo problema. Ali i rešenja.

Zašto slavimo Svetski dan okeana?

Svetski dan okeana se obeležava svake godine od 1992. godine, kada je utvrđeno na samitu u Rio de Žaneiru. Ovaj dan okuplja ljude širom sveta u zajedničkoj misiji, a to je da podignemo svest i preduzmemo akciju za zaštitu okeana. Od škola i muzeja, preko ronilačkih klubova do omladinskih organizacija – milioni ljudi iz više od 150 zemalja udružuju snage svake godine.

Ove proslave nisu samo simbolične. One su prilika da se podsetimo koliko su okeani važni za našu svakodnevicu, ali i koliko su ugroženi. Zagađenje plastikom, prekomerni ribolov, klimatske promene i zakiseljavanje mora samo su neki od izazova sa kojima se suočavamo.

Šta se dešava sa okeanima?

Klimatske promene su ubrzale zagrevanje okeana, što dovodi do podizanja nivoa mora i promena u morskim strujama. Okeani postaju kiseliji zbog rastuće količine ugljen-dioksida koji upijaju, što otežava život koralima, školjkama i planktonima – osnovi celokupnog morskog lanca ishrane.

Svaka promena u okeanu odražava se na nas – od hrane na našem stolu do klime u kojoj živimo.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, skoro polovina svetske populacije zavisi od ribe kao glavnog izvora proteina, a oko 60 miliona ljudi radi u ribarstvu i akvakulturi. Okeani su dom za skoro 200.000 poznatih vrsta, ali naučnici veruju da ih ima još mnogo više koje tek treba da otkrijemo.

Šta možemo da uradimo?

  • Reci NE plastici za jednokratnu upotrebu. Svaka slamčica manje je korak više ka čistijem okeanu.
  • Odvajaj otpad. Plastika koja ne završi na deponiji – ne završi ni u okeanu.
  • Podrži održivi ribolov. Ako jedeš ribu, biraj onu koja dolazi iz održivih izvora.
  • Uči i širi znanje. Edukacija je najbolja alatka. Podeli ovaj tekst, pričaj o tome.
  • Budi eko heroj svaki dan. Male promene u ponašanju stvaraju veliki talas.

Znate li da…

  • Više od 8 miliona tona plastike godišnje završi u okeanima?
  • Do 2050. godine u okeanima bi moglo biti više plastike nego ribe (po težini)?
  • Fitoplankton iz okeana proizvodi čak 50 do 70% kiseonika koji dišemo?

Ako vam je sada lakše da udahnete – zahvalite okeanu. A onda uradite nešto za njega.